Ribnjak, voda stajačica, mlaka, jezerce

arhitekti Miha Kajzelj, Iztok Kavčič, Etbin Tavčar, Rok Žnidaršič
projekt Pejzažno uređenje ribnjaka Koseški bajer, Ljubljana, Slovenija
napisao Janez Koželj

 

Uređenje okoliša i priobalja Koseškog bajera dio je dugotrajnog procesa uređivanja njegovog šireg područja. Tu centralni pejzažni park Ljubljane iz brežuljkastog područja prelazi prema zapadu u šumovitu ravnicu, močvarne travnjake i polja. To privlačno, ali osjetljivo područje doživjelo je niz korjenitih preobrazbi, bilo je kultivirano, potom obezvrijeđeno, gotovo uništeno, zatim ponovno naturalizirano te napokon rekultivirano u suvremeni hibridni krajobraz. Unutar tog krajobraznog prijelaza nalazi se pojas na kojem je krajem 90-tih godina izgrađeno elitno naselje, ispred kojega leži Koseški bajer. Uređenje okoliša i priobalja ribnjaka tek je jedna od epizoda njegove povijesti. Njegova povijest je šarolika i zanimljiva, puna dramatičnih preobrata. Pokretač te povijesti bio je tvorničar i graditelj švedskog porijekla Gustav Tönnies. On je u Kosezama, tada selu na gradskoj periferiji, za potrebe proizvodnje crepova u vlastitoj ciglani našao zemljište pogodno za iskop gline. Šezdesetih je godina došlo do pretvaranje obližnjeg potoka Mostec u napušteni glinokop. Odvodnjavanje je napravljeno tako da je nastalo jezerce dubine od dva i pol metra, gdje je uskoro nastao vodeni biotop. To su napravili maketari kako bi u jezerce spuštali svoje modele plovila, a pridružili su im se i ribiči koji su u njemu naselili ribe za ribolov. Na gornjem dijelu nekadašnjeg glinokopa je poslije izgrađen Agrostroj, tvornica za proizvodnju naprava za navodnjavanje, koja je u ribnjaku isprobavala djelovanje crpki te je zajedno s drugima na razne načine zagađivala jezerce otpadnim vodama i otpadom. Usprkos svemu je priroda bila snažnija. Svježim je dotokom vode s brda iznad Šiške jezerce ostalo biološki zdravo i stanište raznolike flore i faune u vodi i na priobalju.