Generičnost svijeta SVA

arhitekti Sadar in Vuga Arhitekti
projekt Zdenac u Solkanu, Slovenija
napisao Anton Žižek

PDF Download: Klikni ovdje.
 

Zdenac je postavljen na geometrijsko središte trga J. Srebreniča u Solkanu presvučenog crvenim asfaltom. Trg, površine 620 četvornih metara, trokutna je oblika, čiji je jedan vrh okrenut prema sjeveru. Zdenac je konveksno-konkavna ljuska dimenzija oko 4 x 9 m, visine 1,8 m, po dužoj stranici orijentirana u smjeru SI-JZ. Iz pokrajne mlaznice na nj prska voda koja u toku teče konkavnom površinom, na sedlu gubi snagu te se razlijeva preko konveksne površine. Zdenac je postavljen iznad sabirnog bazena dimenzija 5,8 x 11,3 m koji je prekriven metalnom rešetkom. Debljina temeljne ploče iznosi 25 cm. Oblik zdenca čine dva međusobno okrenuta eliptična paraboloida povezana sedlom preko kojeg prelaze jedan u drugi. Zdenac je izgrađen u betonu MB 30, najveća frakcija agregata je 8 mm. Debljina AB ljuske je 12 cm, sa zadebljanjima uz potpornje 30 cm. Zdenac je s obje strane obložen dvostruko zakrivljenim granitnim pločama dimenzija 120 x 60 cm, debljine 3-4 cm. Kanali za usmjeravanje vode oblikovani su u kamenu kao dio obloge. Rub završavaju segmenti od masivnog granita dimenzija 22/25 cm, dužine 40 cm. Obloga i masivni završeci izrađeni su od zelenog Verde Andeer (tehničko izvješće iz PGD)

 

Krenimo u svijet Sadar Vuga Arhitekti (SVA) te tako posredno upoznajmo fenomen zdenca. Za to je potreban mali, a značajan korak: mentalni skok, reset memory. Sjećanja, misli, arhitektonski jezik smetaju spoznajama, doživljaju. Drugi ćemo korak učiniti demistifikacijom procesa stvaranja, demistifikacijom samog fenomena SVA.

 

Što je funkcionalna arhitektura? Što je pragmatična arhitektura? Postoji li perverzna arhitektura? Je li zdenac formalističan? Je li zdenac kontekstualan? Je li možda etičan? Je li smislena interpretacija arhitekture i sve ove nabrojene kategorije?

 

Suprotno klasičnim arhitektonskim diskursima, zdenac u Solkanu nije neposredno uključen ni u jedan arhitektonski jezik. Zdenac je čisti arhitektonski učinak. Time se dotičemo supstancije procesa stvaranja SVA. Prema Marshallu McLuhanu, čovjek je više oblikovan samom prirodom medija nego njegovim sadržajem. Pojednostavljeno bismo mogli reći da je učinak medija značajniji od sadržaja medija. Valjanošću te tvrdnje radikalno se mijenja pogled na arhitekturu. Pojmovima sadržaj i forma te sintaksa i semantika ne možemo obuhvatiti arhitekturu. U postojećoj arhitektonskoj teoriji prisutna su dva glavna pristupa stvaranja. Prvi je pristup “design” (oblikovni pristup), drugi je “dijagram” (programski pristup). Treći, za koji se opredjeljuju SVA, je arhitektonski učinak koji ne isključuje ostala dva pristupa.

Što je (ako uopće jest) generično u svijetu SVA? Generičan je proces stvaranja. Negeneričan je u svijetu SVA arhitektonski učinak koji je svojstven i jedinstven svakom pojedinom produktu. U svijetu SVA riskirat ćete uvijek nove arhitektonske učinke.

 

Možemo govoriti o zakrivljenom svijetu SVA. Zakrivljeni je svijet, za razliku od uzročno-posljedičnog, nelinearan (nekartezijanski) i neodređen. Čini se kao da se polje stvaranja i diskursa u arhitekturi (u usporedbi s drugim znanostima) pomiče iz apsolutnog u relativni vidik ili drugačije rečeno: iz objekta u subjekt.

 

Pojmom zakrivljenosti možemo obuhvatiti sve razine svijeta SVA: tehniku rada, fizički objekt i percepciju. Kao što ćemo konkretno pokazati, za tehniku je rada pri projektiranju zdenca karakteristična iteracija, to jest algoritmični proces koji kroz ponavljanje daje seriju rezultata – aproksimacija. Što dulje proces traje to se više približavamo idealnome rješenju, no koje matematički nije moguće postići. Iteracija teče kroz interakciju između računalnog i fizičkog modela.

 

Tehnika rada pri projektu zdenca u Solkanu počinje odabirom prototipa (slika 1). Aplikacijom prototipa načinjen je idejni koncept koji je ujedno natječajno rješenje (slika 2, 3 i 4). Predviđeni dio zdenca koji je pod vodom podijeljen je na 27 presjeka (slika 5) koji su osnova za pokus protjecanja vode na fizičkom modelu u prirodnoj veličini (slika 6). Korigiranjem oblika fizičkog modela (slika 7) te brzine i oblika mlaznice dobiva se željeni tok mlaza vode. Zatim se izrađuje model oplate u mjerilu M 1:100 (slika 8). Na osnovi hidromehaničke studije fizičkog modela iznova se korigira računalni model i izrađuje projekt za građevinsku dozvolu (slika 9). U suradnji s kamenopolagačem određuje se mreža rezanja kamena (slika 10). Tijek izvedbe uvjetovan je konstruktivnim detaljima (slika 11). Načini se računalni model oplate (slika 12) za polaganje donje obloge kamena. U studiju za računalno modeliranje izvede se konačni 3D model (slika 13 i 14). Na ploču se postavlja drvena oplata od poprečnih rebara (slika 16) koji su osnova za donju oblogu kamena (slika 17). Nakon što se položi armaturna mreža (slika 18) izvodi se oplata za gornju oblogu kamena (slika 19) te se betonira AB ljuska. Zatim se polaže gornja obloga te masivni rubovi (20). Kamenorezački radovi završavaju se fugiranjem kamena (slika 21). Nakon otvorenja trg ponovo oživljava (slika 22, 23 i 24).

Možemo govoriti i o zakrivljenosti fizičkog objekta. Geometriju zdenca nije moguće izraziti jednostavnim linearnim jednadžbama. U najboljem je slučaju možemo izraziti matematičkim jednadžbama drugog reda. One su još i dodatno preoblikovane optimalnim uvjetima za protjecanje vode.

 

Zašto zakrivljena percepcija zdenca? Analogno metodi konačnog broja elemenata (iz građevinske fizike) kojom možemo izračunati samo približne vrijednosti napetosti u određenoj točki u zdencu, iz percepcije se promatrača ne može točno odrediti veličina zdenca, oblik zdenca, materijalnost zdenca...

 

SVA zdenac označavaju kao landscaper koji značajke pejsaža prenosi u mjerilo samostalna objekta. Landscaper simulira aktivnosti korisnika onakve kakve su u pejsažu. Konstitutivan dio pejsaža je voda. Voda je, a time i zdenac, sveprisutna. Ako zažmirimo, mi je čujemo.

 

Za kraj: Zaboravite gore rečeno o zdencu, ispraznite ROM, ponovo pokrenite operacijski sustav. Jer kritike arhitekture nema. Interpretacije arhitekture nema. Jest samo moj (vaš) doživljaj. I konačno: kakvo je moje mišljenje o zdencu?

 

Jednostavno, sviđa mi se. Predlažem vam da ga i vi doživite.

 

Stari je učitelj zena bio na samrtnoj postelji. Došao je posljednji dan i izjavio je da ga te večeri više neće biti. Počeli su dolaziti njegovi učenici i prijatelji. Posljednja mu je želja bila da mu donesu njegov najmiliji kolač. Umirući učitelj uzeo je kolač u ruku, no ruka mu nije drhtala. Zagrizavši kolač počeo je žvakati glasno i s užitkom. I tada netko upita: “Koja je tvoja zadnja poruka, učitelju?” Nasmijavši se, učitelj je rekao: “Ah, ovaj je kolač stvarno dobar.”