Stambeno naselje Dugave, planirano i građeno u drugoj polovini 1970-ih godina, međaš je zagrebačkog urbanizma i višestambene arhitekture. Smješteno na krajnjem jugoistoku Novog Zagreba, zbog svoje veličine (14 000 stanovnika u 4500 stambenih jedinica na površini od gotovo 80 hektara), inovativnog pristupa planiranju i projektiranju (neortogonalna geometrija, jasna artikulacija i pejzažno uređenje otvorenih prostora naselja) te organizacijske kompleksnosti (više od 40 javnih institucija, profesionalnih poduzeća i građevinskih kompanija uključenih u projekt) i dalje figurira kao referentno mjesto u povijesti zagrebačke stanogradnje. Dugave nastaju u političkogospodarskim okolnostima zadnjeg razdoblja socijalizma u kojem je inauguriran novi način financiranja stambene izgradnje – Društveno usmjerena stambena izgradnja.

Naselje Dugave nastajalo je kroz tri faze: (1) Provedbeni urbanistički plan Dugave-Dračevica, svojevrsni koncept naselja (izrađen u Urbanističkom zavodu Grada Zagreba pod vodstvom Ivana Tepeša) poslužio je kao podloga za raspisivanje (2) otvorenog urbanističko-arhitektonskog natječaja provedenog krajem 1975. godine, iz kojeg je proizašao (3) Urbanistički projekt naselja (izradio Urbanistički institut Hrvatske pod vodstvom Ivana Čižmeka). Na spomenuti natječaj pristiglo je 25 radova kojima je rješavan centar naselja te tri stambene zone. Za lokaciju Centra, kao i za Stambenu zonu 1, prvu nagradu dobio je tim koji su činili Ivan Čižmek, Tomislav Odak, Zdenko Vazdar i Tomislav Bilić. Za preostale dvije zone nije dodijeljena prva već po tri jednakovrijedne druge nagrade, čime je žiri ostavio mogućnost suradnje timova u daljnjoj razradi natječajnih rješenja. Uslijedila je razrada pod koordinacijom Urbanističkog instituta Hrvatske koji ih je objedinio u integralni Urbanistički projekt.