Slojevi sjećanja

arhitekt Jože Plečnik
projekt Sveučilišna knjižnica, Ljubljana, Slovenija
napisao Boris Podrecca

 

U pravilu se u svakoj metropoli nalazi jedna karizmatična građevina koja je za to mjesto postala simbolom i nosiocem identiteta. Takve zgrade nam mogu dosta toga kazati o povijesti i politici, inovaciji ili opstrukciji, karakteru i psihi, tipologiji i mentalitetu, itd. Riječ je o određenom kompaktnom stavu koji je omogućio jedinstvenost pojedinačnog artefakta. Bacimo li pogled unatrag, u rano doba industrijalizacije, nude nam se primjeri građevina analognih Plečnikovoj Sveučilišnoj knjižnici: Poštanska štedionica Otta Wagnera u Beču, Labrousteova biblioteka Sainte Geneviève u Parizu, Asplundova Knjižnica u Stockholmu, Hoffmannova palača Stoclet u Bruxellesu, Soaneova stambena zgrada i muzej u Londonu i Loosova kuća Müller u Pragu. Radi se o arhikulturnim građevinama, kulturnim spomenicima ili obiteljskim povijestima, a posebno im je odlika da se ne mogu dozvati u sjećanje u okviru nekog uskog enciklopedijskog konteksta; njihova komprimiranost i virulentnost otimaju se bilo kakvoj stilskoj sistematizaciji.