Vila proljeća na otoku Lopudu

arhitekt Nikola Dobrović
projekt Vila Vesna, Lopud, Hrvatska
napisao Tadej Glažar

 

Griješi onaj koji misli da u gradu sretno živi. Neka dođe ovamo, ovo mjesto će mu nuditi prave užitke.
zapis na vili obitelji Gradić iz 15. stoljeća

 

Svojim dominantnim položajem, svojom arhitekturom i vrtovima, ljetnikovci su se izdigli iznad puke gospodarske funkcije. Neosporno su mnogi bili i središta agrarne djelatnosti no uz svu početnu svrhovitost i neophodnu materijalnu podlogu, u sve intenzivnijoj njihovoj izgradnji sudjelovali su i literarni i filozofski i estetski poticaji. Izrasli su, naime, na svjetonazoru, da bavljenje zemljoposjedom nije sramota, štoviše da obrada zemlje pa i osobni rad na njoj imaju uzvišeni moralni smisao.
Dubrovački ljetnikovac, damir Fabijanić i Nada Grujić, FAB,2003.

 

Majstorska fotografija pogleda iz paviljona ljetnikovca Gučetić u Trstenom na otok Lopudu možda govori najbolje o okolišu u kojem je vila postavljena. Govori o vječnoj plovidbi i distanci otoka te o programu koji definira cjelovitu zamisao arhitektonskog lika vile „Vesna“, izgrađene 1939. godine na Lopudu. Ne možemo govoriti o arhitekturi te vile, a da ne govorimo i o hotelu „Grand“ . Naime, oba djela ne povezuju samo arhitekt Nikola Dobrović i lokacija na otoku Lopudu već ih prije svega povezuje način razmišljanja i pristupa u smislu postavljanja novih, bolje rečeno, redefiniranih programa boravljenja u tradicionalno mediteranskom okolišu dubrovačkog Elafitskog arhipelaga, življenja na suvremen način, primjeren vremenu u kojem su oba objekta nastala.