Promocija knjige Viki Jakaša Borić

21/11/2018

MeandarMedia poziva vas na promociju knjige Viki Jakaša Borić Arhitektura klasicizma i ranoga historicizma u Zagrebu, koja će biti predstavljena u utorak, 27. studenoga 2018. u 19.00 sati,  u Oris Kući arhitekture (Kralja Držislava 3). Knjigu će predstaviti dr. sc. Jasna Galjer, dr. sc. Ratko Vučetić, dr. sc. Zlatko Karač, autorica dr. sc. Viki Jakaša Borić te urednik Branko Čegec.
 
 
Knjiga Arhitektura klasicizma i ranoga historicizma u Zagrebu autorice Viki Jakaša Borić uspješno objedinjava odlike znanstveno utemeljenog diskursa s populariziranjem iznimno kompleksne i slojevite teme. Dodamo li tome i nužnost edukativnog djelovanja koje u okolnostima poput naših, gdje je graditeljska baština nerijetko prepuštena najrazličitijim oblicima devastiranja, postaje aktualnije nego ikada, očito je da ciljevi znatno prelaze okvire detaljne inventarizacije graditeljske baštine i povijesno-umjetničke analize stila. Klasicistička i ranohistoricistička arhitektura Zagreba bila je predmet brojnih istraživanja dokumentiranih relevantnom znanstvenom i stručnom literaturom. Između ostalih, izdvajaju se analize opusa pojedinih graditelja u knjigama Lelje Dobronić Bartol Felbinger i graditelji njegova doba te Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova te studije Ive Maroevića, Aleksandera Lasla, Olge Maruševski, Snješke Knežević i drugih koji se bave pojedinim segmentima arhitekture i urbanizma unutar „dugog“ 19. stoljeća. Oslanjajući se na dosege prethodnih studija na području povijesti, politike, gospodarstva, intelektualne i kulturne povijesti, ali i teorijske analize stila 19. stoljeća, knjiga donosi prvi sustavni i cjeloviti prikaz pojava objedinjenih sintagmom klasicizma i ranog historicizma u zagrebačkoj arhitekturi. Rasvjetljavajući razdoblje od kraja 18. do kasnih šezdesetih godina 19. stoljeća, knjiga donosi nove zaključke o posebnostima stilskih dominanti, nerijetko fluidnim kronološkim granicama te transferima kulturnih utjecaja locirajući Zagreb s obzirom na središta srednjoeuropske kulture.

Ključan doprinos istraživanju teme predstavlja zasebna tematska cjelina posvećena analizi terminološkog aparata, koja uključuje (re)definiranje ključnih pojmova, ali i kritičku analizu njihovog nedosljednog ili nepreciznog preuzimanja. Potpuno opravdano, autoričino je polazište utemeljeno na metodama suvremene historiografije. Umjesto konvencionalnog poimanja stilova i razdoblja pomoću suprotstavljenih kategorija razvoja, zrelosti i propadanja, opredjeljuje se za tumačenje njihovih formativnih uloga u nastajanju i recepciji pluralizma stilskih pojava kao bitnoj odlici navedenog razdoblja. Knjiga se odlikuje iznimno preglednom strukturom i znanstvenim aparatom, od temeljite i argumentirane analize do interpretacije koja niz primjera povezuje u cjelovitu sliku grada.

Pomno rekonstruirani slojevi klasicističkog i ranohistoricističkog Zagreba tvore gusto tkanje arhitektonske i urbane kulture, danas tim dragocjenije što je stvarno stanje više nesklono uvažavanju memorije. U prilog tome najbolje govore slikovni prilozi, gdje su primarni izvori arhitektonskih nacrta i grafički prikazi s ilustracijama izvornog
izgleda u 19. stoljeću sučeljeni na stranicama knjige s dokumentarnim fotografijama današnjeg stanja. 

U povijesti umjetnosti koja se odnosi na hrvatsku povijesno-umjetničku topografiju arhitekture i urbanizma studije ovakva karaktera nisu brojne. Stoga je ovo djelo podjednako namijenjeno stručno profiliranoj čitalačkoj publici, kao i svima zainteresiranim  za kulturnu povijest Zagreba te time predstavlja iznimno vrijedan doprinos afirmiranju svijesti o vrijednosti arhitekture ili njezinoj trajnoj pohrani u našem sjećanju.
 
- Predgovor, Jasna Galjer
 
 
Iz recenzija:
 
Knjiga je rezultat autoričine dugogodišnje konzervatorske prakse i znanstvenog rada na području graditeljskog nasljeđa, a kao prva znanstvena obrada navedene teme upotpunjuje dosadašnju prazninu u poznavanju klasicističkog i ranog historicističkog razdoblja u izgradnji grada Zagreba.

dr. sc. Irena Kraševac
 
U knjizi su precizno uočena i prikazana pojedina razdoblja u izgradnji grada i prihvaćanju novih stilskih postulata, pri čemu se nastojalo odrediti i ishodišta pojedinih pojava kao i načine njihovog prihvaćanja  u gradogradnji Zagreba. Uz osnovnu podjelu na Gornji i Donji grad – koji se tek tada čvršće oblikuje, uočene su i razlike u nastanku i oblikovanju zgrada s obzirom na izgrađeni prostor. Uz tipološka određenja vezana za namjene pojedinih zgrada, prate se i stilske promjene, a iznesen je i opus pojedinih arhitekata i graditelja koji su obilježili razdoblje klasicizma i ranog historicizma, uz navođenje naručitelja, čime se stječe uvid u složenu društvenu strukturu i njezin odraz u arhitektonskom oblikovanju grada. 

dr. sc. Ratko Vučetić