Od 18. lipnja  do 1. studenog 2015. u Muzeju arhitekture i dizajna MAO u Ljubljani održava se izložba Stoljeće plakata.

Izložba Stoljeće plakata retrospektiva je razvoja plakata kao masovnog medija vizualne komunikacije te središnje zadaće slovenskog grafičkog dizajna 20. stoljeća. Izložba predstavlja više od 200 plakata koja je dizajniralo više od 80 autora. Većina izložaka dio je zbirke Muzeja arhitekture i dizajna (MAO), a neki su vlasništvo slovenskih javnih knjižnica, muzeja, državnih arhiva i privatnih zbirki. 

Prvim pokušajima modernog dizajna plakata u Sloveniji, koji su kombinirali sliku i tekst kako bi stvorili novi oblik vizualne komunikacije, može se ući u trag početkom 20. stoljeća, kada su slikari i arhitekti poput Janeza Jagera, Riharda Jakopiča, Gvidona Birolle, Ivana Vavpotiča, Maksima Gasparija te Saše Šantela surađivali u kreativnom procesu.  Dizajn plakata postao je raznolikiji u međuratnom razdoblju; plakati za oglašavanje, kao i turistički plakati, doživjeli su procvat.  Plakati su postali i dio kulturnog naslijeđa budući da su njihovi autori tada bili Janko Omahen, Domicijan Serajnik, Peter Kocjančič, Janez Trpin i Gojmir Anton Kos.

Godina 1950-ih slovenska je umjetnost plakata doživjela radikalne promjene u obliku modernijeg izraza dizajna koji je prakticirala prva poslijeratna generacija arhitekata (Uroš Vagaja, Grega Košak, Majda Dobravec, Jože Brumen i drugi). Pod utjecajem arhitekta Edvarda Ravnikara ova je generacija počela istraživati suvremene pristupe razrađenijeg i učinkovitijeg pristupa priči plakata. Bila je to prva generacija grafičkih dizajnera koja je izgradila modernizam u slovenskom grafičkom dizajnu. Ranih 1970-ih dizajnerskoj areni pridružila se nova generacija grafičkih dizajnera. Bili su to ili studenti ljubljanskog Arhitektonskog fakulteta ili polaznici međunarodnih škola dizajna sa Zapada (Venecija, Milano) ili Istoka (Varšava). Peter Skalar, Janez Suhadolc, Judita Skalar, Oskar Kogoj, Tomaž Kržišnik i Matjaž Vipotnik neka su od istaknutijih dizajnerskih imena ovog razdoblja, koje su naslijedili Jani Bavčer, Nino Kovačević, Miljenko Licul, Ranko Novak i drugi. Pod utjecajem paralelne postmodernističke paradigme razvili su nove načine izražavanja koji su uveli element dvosmislenosti i dali više prostora interpretaciji.

Razvojni proces narativa modernog plakata tijekom razdoblja socijalizma tekao je glatko i odmjereno. Slovenski dizajneri mogli su slijediti suvremene trendove u grafičkom dizajnu ili ih čak započeti, kao što su pokazali plakati Matjaža Vipotnika i ateljea Novi kolektivizam 1980-ih.

U drugoj polovici 20. stoljeća plakat je bio prepoznat kao važan medij za afirmaciju novog političkog poretka. S druge strane, početkom 1950-ih druga vrsta plakata također se razvijala relativno nesmetano: plakati za oglašavanje, turistički plakati, sportski plakati, ekološki plakati i, naročito, kulturni plakati (filmski, izložbeni, glazbeni, kazališni). Resemantizacija partijskih simbola počela je 1970-ih i najprije se ogledala u političkim plakatima (plakatima kongresa) tog vremena. S dolaskom 1980-ih i nadolazećom ekonomskom i političkom krizom, ovi su pomaci naišli na radikalni odjek u kulturnim plakatima tog vremena. Političke poruke bile su ponekad zamaskirane u simbolizam (kazališni i izložbeni plakati), a drugi su se plakati (glazbeni plakati) usklađivali i poistovjećivali s diskurzom vlasti.

Atelje Novi kolektivizam iskristalizirao se kao najradikalniji predstavnik s plakatom povodom proslave Dana mladosti 1987., na kojem su primijenili retroprincip, kombinaciju recikliranja i montaže, a umjetnici se oslanjali na element iznenađenja. 

Tijekom 20. stoljeća – koje bi se s obzirom na masovnu proizvodnju plakata za svaki aspekt društvenog života moglo opisati kao stoljeće plakata – uloga plakata u kontekstu grafičkog dizajna široko je prepoznata kao naročito važna, u određenim trenutcima čak i revolucionarna.  No plakat prošlog stoljeća izgradio se nadasve kao autonomni medij čija je moć komunikacije, neovisno o vrsti ili stupnju primjetljivosti, snažno utjecala na društvo te na promjene koje su oblikovale i odredile tijek stoljeća.

Izložbu će popratiti knjiga naslova Stoljeće plakata: slovenski plakat 20. stoljeća koja se bavi razvojem plakata tijekom posljednjeg stoljeća prošlog milenija. Knjiga koju je napisala Cvetka Požar vodi čitatelja na zanimljivo putovanje kroz povijesni razvoj ovog važnog propagandnog medija, njegovu ulogu u regiji te unutrašnja pravila koja su se s vremenom promijenila i prilagođavala zahtjevima pojedinih razdoblja.  Djelo predstavlja opsežni pregled slovenskog plakata kroz vrijeme. Kustosica izložbe jest Cvetka Požar.

Više informacija o izložbi možete pronaći na stranicama MAO-a.