U Muzeju arhitekture i dizajna u Ljubljani traje izložba 'Prostori su-djelovanja: 20 godina planiranja Zadarske županije', izvedena u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje grada Zadra i Zadarske županije. Svi zainteresirani koju izložbu nisu pogledali za vrijeme njenog postava u zagrebačkoj Gliptoteci, mogu to učiniti u ljubljanskom MAO do 9. veljače 2014. godine. Postav čiji su autori Maroje Mrduljaš, Antun Sevšek i Damir Gamulin Gamba već na prvi pogled, svojim oblikovanjem, sugerira topografiju Zadarske županije, što uvelike doprinosi doživljaju izložbe.
 

Maroje Mrduljaš, jedan od autora izložbe:

Izložba 'Prostori su-djelovanja' polazi od rada Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije koji je tijekom zadnjih dvadeset godina afirmirao interdisciplinarne suradnje i primjenjivao ga u izradi planskih dokumenata. Sustavno naručivanja istraživačkih i eksperimentalnih studija i praksi u Hrvatskoj nije uobičajena pa je Zavod postao jedno od središta povezivanja suvremene teorije i institucionalne prakse u nastojanju da se reagira i djeluje u skladu s aktualnim transformacijama izgrađenog okoliša.

Zadarska županija i Grad Zadar su uslijed svoje kulturne, ekonomske i prirodne heterogenosti pa i duge urbane tradicije bili zahvalo područje za istraživanja. Izložba se zato i zasniva na preklapanju dva sadržajna sloja: prvi okuplja rezultate istraživanja i načine njihove implementacije u planove, dok drugi ocrtava urbanističke značajke Županije i Grada, oslanjajući se i na analitičke dijelove plana ali i na zapažanja samih autora izložbe.

Postav izložbe nerazdvojiv je od njegovog sadržaja. Fizička struktura Županije je rekonstruirana putem uzdužnih presjeka prepoznatljivog reljefa u nizovima od otoka, preko priobalja, Ravnih kotara i Bukovice, pa se izložba doživljava kroz ulazak u topografiju. U nju je postavljena mreža toponima sa pripadajućim rezultatima istraživanja i na taj način je znanje koje je stvoreno kroz rad Zavoda i suradnika teritorijalizirano. U topografiju je upisan i pojmovnik koji daje brzi i čitak uvid u ključne postavke urbanističkog diskursa. Sličan postupak proveden je i sa Gradom Zadrom čija je karta raslojena u najvažnije teritorijalne segmente, a u njih su ucrtane već postojeće i buduće intervencije. Te 'značenjske topografije' su središte izložbe, dok su studije kao zasebne cjeline pokazane kao zasebne cjeline.

Naglasak izložbe je stavljen na vodeće razvojne procese u Gradu i Županiji. U mjerilu Grada su to demilitariziracija velikih zona razmještenim u središtu grada koje su nakon 1991. izgubili svoju funkciju. Također, i industrija se izmešta i uže gradskog područja i tako se oslobađaju veliko prostorni resursi, a Zadar postaje case-study za transformaciju u post-industrijski i post-vojni grad. Ti prostori prenamjenjuju u javne sadržaje među kojima je posebno važno Sveučilište u intenzivnoj ekspanziji, izvedba javnih zgrada, primjerice novog 'sportskog foruma' te uređenje javnih prostora poput internacionalno zamijećenih Morskih orgulja arhitekta Nikole Bašića. U širem kontekstu, strukturu grada mijenja se uspostavljanje novi razvojnih pravca i novih područja centraliteta koje će inducirati preseljenje trajektne luke sa zadarskog poluotoka u novi integrirani prometni terminal u uvali Gaženica.

U mjerilu Županije, prati se koncepcija planiranja koje se bazira na već započetim procesima i resursima poput formiranja programski hibridnih clustrea baziranih oko različitih primarnih aktivnosti: od poljoprivrede i industrije do arheoloških nalazišta i turizma. Ti clusteri se povezuju u integrirane mreže pa se u planerskim strategijama čitav teritorij shvaća kao 'urbaniziran'. Iako oficijelni planovi barataju s 'površinama' i zonama, u planovima i istraživanjima afirmira se pristup u kojem je primarna kvaliteta aktivnosti i njihove interakcije nego fizičke strukture. Zaštita okoliša ugrađena je u sve planerske zamisli.

Većina planerskih inicijativa nastala je kroz proces su-djelovanja, aktivnog dijaloga između različitih disciplina provođen kroz različite formate: studije, seminare, radionice, simpozije... Naročito je bio bitan teško vidljiv sloj pregovaranja sa političkim i ekonomskim akterima. U okolnostima u kojima su suprotstavljeni brojni interesi a instrumenti regulacije su ograničeni, istraživačke studije i kontinuirani javni rad Zavoda poslužili su kao bitan argument u zagovaranju javnog interesa.

Autori: Maroje Mrduljaš, Antun Sevšek, Damir Gamulin Gamba
Konzultanti: Nives Kozulić, Vladimir Mattioni
Autorska suradnja: Petar Kozina
Suradnici: Eljuga Žižić (grafički dizajn), Melita Čavlović (istraživanje i arhitektura)
Organizacija: Zavod za prostorsko urejanje Zadarske županije i MAO

9. siječnja - 9. veljače 2014.
Muzej za arhitekturo in oblikovanje
1000 Ljubljana, Slovenija
www.mao.si

Svi članovi Oris kluba mogu ostvariti popust na ulaznice u MAO.