U ponedjeljak, 23. ožujka 2026. u Oris Kući arhitekture s početkom u 18 sati održat će se komemoracija u čast nedavno preminule splitske arhitektice, prof. dr. sc. Katje Marasović. O Katjinom životu i radu tom će prigodom govoriti prof. dr. sc. Helena Tomas, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Katjina česta suputnica na mnogim terenskim nastavama izvan Hrvatske; dr. sc. Franko Ćorić, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Katjin prijatelj i suradnik; prof. dr. sc. Zlatko Karač, redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te jedan od koautora knjige „Jerko Marasović - renesansni čovjek dvadesetog stoljeća“, koju je uredila Katja Marasović, i prof. dr. sc. Željko Peković, umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te Katjin dugogodišnji prijatelj i suradnik.

 

***

Katja Marasović rođena je 13. studenoga 1961. u Splitu, u obitelji poznatih splitskih arhitekata i znanstvenika Jerka i Marije (Mirjane), rođene Brajević. Diplomirala je 1985., magistrirala 1996. i doktorirala 2002. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1988. položila je stručni ispit za ovlaštenu arhitekticu, a 1999. stekla je licencu Ministarstva kulture za rad na kulturnim dobrima. Usavršavala se u Italiji (École Française de Rome - Rim), Francuskoj (Institut de l'architecture romaine, CNRS - Aix-en-Provence) i SAD-u (National Park Service, Silver Spring, Mariland).

 

Bila je zaposlena u Zavodu za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pa u Mediteranskom centru za graditeljsko naslijeđe, kojemu je bila voditeljica od 2001. do 2014. godine. Bila je i asistentica prof. dr. sc. Ivani Šverko na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a od 2004. predavala je na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, na kojem je od 2007. do smrti bila predstojnica Katedre za graditeljsko naslijeđe. Sudjelovala je i u poslijediplomskoj nastavi, na Doktorskom znanstvenom studiju arhitekture i urbanizma Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je od 2022. bila voditeljica predmeta „Naslijeđe“.

 

Bavila se istraživanjem renesansnih utvrda i utvrđenih naselja Kaštela i Dalmacije, graditeljskog naslijeđa Splita te proučavanjem antičkog vodovoda i kanalizacije Dioklecijanove palače i Salone. S vremenom je širila područje djelovanja, koje je na kraju obuhvaćalo gotovo čitavu Dalmaciju, to jest prostor od najsjevernije točke Dalmacije, otoka Silbe, do grada Dubrovnika, na jugu Dalmacije. U razdoblju od 1991. do 2018. sudjelovala je na nizu znanstveno-istraživačkih projekata Sveučilišta u Splitu i Zagrebu.

 

Bila je članica suradnica Hrvatske akademije tehničkih znanosti, niza domaćih i međunarodnih strukovnih udruženja iz područja arhitekture i zaštite graditeljskog naslijeđa: Društva arhitekata Splita, Hrvatske komore arhitekata, međunarodnog udruženja Frontinus, Književnog kruga Split, članica izvršnog odbora međunarodnog udruženja ASMOSIA te znanstvenih odbora domaćih i inozemnih skupova. Od 2020. do 2025. bila je potpredsjednica hrvatskog ICOMOS-a te je bila članica raznih stručnih i znanstvenih komisija, odbora i povjerenstava.

 

Dobila je i Nagradu za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije za 2025. godinu te Nagradu za životno djelo Grada Kaštela za 2025. godinu, a posthumno će joj biti dodijeljeno i priznanje Udruženja hrvatskih arhitekata, Nagrada „Viktor Kovačić“ za životno djelo u 2025. godini. Do posljednjeg trenutka posvećena svom poslu, profesorica Marasović preminula je u rodnom gradu, 25. veljače 2026., u 65. godini života.